Borba za prava žena aktualna je već više od sto godina, no unatoč tome impozantnom broju godina tijekom kojih su, mora se napomenuti, ostvareni bitni pomaci u korist ostvarivanja sve većih socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena, još uvijek postoje područja u kojima žene nisu dosegnule status koji bi mogle i trebale imati.
Datum 8. ožujka nije odabran bez razloga, naime 1857. godine 8. ožujka u New Yorku žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Protesti žena nastavili su se i sljedećih desetljeća, a najpoznatiji je onaj iz 1908., kad je 15 tisuća žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Prvi puta prigodno je obilježen 1909. u SAD-u i to deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Već sljedeće godine u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale gdje je službeno odlučeno da će se svake godine 8. ožujka obilježavati Međunarodni dan žena. Prijedlog ovoj inicijativi dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin, a obilježavanje ovog dana ubrzo se proširilo Europom i diljem svijeta pa je već 1911. preko milijun ljudi obilježilo dan žena.
U zapadnom svijetu on se uglavnom prestaje obilježavati 1930-ih godina, međutim u šezdesetim godinama 20. stoljeća ponovno ga počinju slaviti feministice, a 1975. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, i Ujedinjeni narodi ga službeno priznaju.
Međunarodni dan žena danas je globalni dan kojim se slave društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena. Iako je tema ravnopravnosti spolova društveno pitanje koje zaslužuje pozornost svih 365 dana u godini, ožujak je ipak mjesec kada se ovim temama posveti više pažnje.